Naziva se još kornalin, sadoin, kamen iz Meke i ahat golublje krvi.
Arheolozi su nailazili na prisutnost karneola u vjerovanjima i običajima starih civilizacija od Evrope do Dalekog istoka. Najstariji komadi nakita s ovim kamenom nađeni su na Bliskom istoku.
Arheolozi su u Uru pronašli grobnicu sumerske princeze Pu-Abi iz trećeg st.pr.n.e. čija je odjeća bila ukrašena karneolom, a nalazimo ga i kod Tibetanaca u kombinaciji sa srebrom.
Karneol se koristio u magiji u starom Egiptu kao zaštita od živih i mrtvih. Oko Horusa bilo je od karneola i vjerovalo se da štiti od zlih očiju. U doba Rimskog carstva koristio se kao simbol hrabrosti i on se gravirao u obliku lava ili je na njemu bio oslikan veliki vojskovođa.
Boginja Izida je amajlijom od karneola "Tet" štitila mrtve na putu kroz u zagrobni život.
Stari Grci i Rimljani su ga koristili za pečatno prstenje, kameje i geme. Egipćani su amajlije od karneola stavljali u grobnice vjerujući u njegovu moć koja pomaže duši da prijeđe na drugi svijet. Budisti u Kini i Indiji nakitu od karneola pripisuju zaštitne moći. Muslimani ga nazivaju kamenom iz Meke i vjeruju da Alahovo ime ugravirano na karneol povećava hrabrost te da će im Alah uslišati sve želje ako ga nose takav kamen. |